Osim direktnih pregovora sa investitorima, kao jednog od najčešćih vidova otvaranja prema novim investicijama, porodične firme se mogu odlučiti i na veliki korak izlaska na berzu i pokrenuti proces prvog javnog izdavanja akcija društva.

Proces prvog javnog izdavanja akcija društva: šta je to i zašto bi se porodični biznis na to trebao opredijeliti

Prvo javno izdavanje akcija društva (engl. initial public offering – IPO) je proces putem kojeg neko privredno društvo, koje je u posjedu jednog ili više subjekata/osoba, po prvi put prodaje svoje akcije širem krugu investitora. Investitori u jednom IPO-u mogu biti domaća ili strana lica, kao i institucionalni investitori (investicijski i penzioni fondovi, banke, osiguravajuća društva, strateški partneri, itd). Da bi jedno društvo započelo s IPO procesom prvi korak je njegov prelazak u akcionarsko društvo.

IPO proces počinje jednom od ključnih odluka koju vlasnici društva moraju donijeti – odluka da se dio vlasništva ponudi drugim investitorima. Dosadašnji vlasnici takođertrebaju odlučiti koji dio vlasništva žele ponuditi, odnosno koliku vrijednost će ta ponuda imati. Sam IPO će društvu dodati kapital, međutim proces može takođe uključivati prodaju udjela dosadašnjih vlasnika.

Postoji nekoliko ključnih prednosti u korištenju ovog sredstva za privlačenje svježeg kapitala. One se mogu kvalifikovati kao set finansijskih, organizacionih, marketinških razloga, te onih vezanih za procjenu vrijednosti i jednostavnost izlaska iz biznisa, pojednostavljenje aktivnosti oko budućeg namicanja kapitala, te korporativno upravljanje.

Svaki porodični biznis koji počne razmišljati u smjeru IPO-a treba odgovoriti na sljedeća pitanja i pronaći najvažnije razloge zbog kojeg se odlučuje na taj potez. Ako vlasnici uspiju pronaći motivaciju u sljedećim razlozima za IPO, biznis je spreman za ovaj veliki korak.

  • Koji je efekat na finansijsko stanje preduzeća? Tokom različitih faza razvoja, privatna društva nailaze na potrebu za dodatnim finansiranjem s ciljem uvođenja novih proizvoda, proširenja tržišta, kupovine nove opreme, izgradnje/povećanja infrastrukture, itd. Vlasnici tada moraju donijeti odluku da li te planove finansirati iz zadržane dobiti, kredita, izdavanjem obveznica, putem strategijskih partnera, ili da se upuste u IPO. Osnovni razlog zbog kojeg se društva odlučuju na IPO jeste što na svježi kapital tako prikupljen nema roka dospijeća niti kamata. Povećanje kapitala izdavanjem akcija čini društvo konkurentnijim budući da je preduzeće nije stvorilo nove obaveze. Društvo može odlučiti o tome kada da započne s isplatom dividendi iz ostvarene dobiti ili da reinvestira u nove razvojne projekte. Ovo je jedna od ključnih informacija koju treba podijeliti s potencijalnim investitorima u IPO prospektu koje društvo mora izraditi. Iz perspektive investitora očekuje se prihod od dividendi, ili još češće od povećanja cijene akcija.
  • Šta će se desiti sa organizacionom strukturom? Društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), koja se pretvore u akcionarska društva (a.d.) suočavaju se s povećanom organizacionom „disciplinom“. Struktura vlasništva i uprave postaje jasnije izdiferencirana, interne kontrole sada prati eksterna (a često i interna) revizija, a akcionari i finansijski analitičari budno prate poslovne odluke društva. Akcionarska društva imaju jasne ciljeve i rokove koji se koriste za praćenje rezultata rada uprave, kao i ukupnih poslovnih rezultata. Izvršnim direktorima se često nude posebni paketi kompenzacije koji se direktno vežu za uspjeh društva, a koji služe kao motivacioni faktor i osiguravaju da interesi uprave i akcionara budu usklađeni.
  • Koji su marketinški razlozi iza IPO-a? Sam IPO skreće veliku pažnju javnosti i na taj način pomaže društvu da poboljša svoju sliku, promoviše svoje poslovanje i proizvode, te da privuče nove klijente i poslovne partnere. Društvo se, samo putem izvještavanja, kontinuirano promoviše. Mediji uopšteno posvećuju više pažnje društvima koja su uvrštena na berzama vrijednosnih papira, budući da za njih postoji puno veće zanimanje javnosti nego za društva s ograničenom odgovornošću. Investitori koji kupuju akcije nekog društva su često i njegovi najlojalniji klijenti.
  • Koji se efekat postiže vezano za procjenu vrijednosti i jednostavnost izlaska iz biznisa? Kada se emituju akcije na tržištu društvo stalno prolazi kroz procjenu. Zavisno o cijeni akcija, svi akcionari znaju koliko vrijedi njihova investicija. Ukoliko se neki od akcionara odluči prodati svoje akcije, mogu to jednostavno uraditi putem berze (za razliku od dugog i mukotrpnog procesa prodaje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću).
  • Da li će IPO imati uticaj na pojednostavljenje aktivnosti oko budućeg namicanja kapitala? Kada je društvo uvršteno na berzu, svaka dokapitalizacija može se sprovesti putem sekundarne javne ponude akcija (engl. – secondary public offering – SPO). Investitori su već upoznati s društvom i lakše se odlučuju na investiranje.
  • Zašto uvesti složeniji sistem korporativnog upravljanja? Istraživanje McKinsey&Company pokazalo je da su investitori spremni da plate veću premiju za društva koja poštuju standarde dobrog korporativnog upravljanja. Što je tržište na kojem društvo posluje manje razvijeno, utoliko je korporativno upravljanje značajnije za društvo.[1] Korporativno upravljanje donosi propise u vezi transakcija povezanih strana, jasno razgraničenje odgovornosti, kao i bolje sisteme kontrola i revizije. Sve ovo doprinosi smanjenju rizika nezakonitog poslovanja, skandala vezanih za reputaciju društva, a povećava i poslovnu efikasnost.

Naravno da IPO proces sa sobom ne nosi samo prednosti. Neki od očitih nedostataka podrazumijevaju troškove i vrijeme koje je potrebno za pripremu IPO-a (priprema i izvođenje procesa može potrajati i do godinu dana); vlasnici na kraju ipak gube dio vlasništva u društvu; troškovi za društvo koji se odnose na izvještavanje, reviziju i prateće troškove se povećavaju; a društvo postaje predmet temeljnijeg posmatranja od strane regulatora, zajednice investitora i javnosti uopšte. No, svi ovi faktori ne uspijevaju nadmašiti prednosti koje su gore opisane. Upravo zato razvijena tržišta svijeta se oslanjaju na IPO u svrhu namicanja novog kapitala i uvođenja reda u privatni sektora. Slijedeća tabela pokazuje broj IPO-a na evropskim berzama u periodu od 2001. do 2009. godine:[2]

Posmatrajući samo vrijednost IPO-a koji su provedeni u periodu od 2009. do 2010. godine na evropskim berzama, može se vidjeti da su samo tokom jednog tromjesečja u 2010. godini, društva povećala svoj kapital za 9 milijardi evra.[1] Prikupljanje ove količine kapitala zaduživanjem bi imalo evidentno drugačiji efekat na poslovanje.

Zaključak

Veliki broj porodičnih biznisa kada dosegne zrelost u smislu stabilnosti poslovanja i ostvarenja renomea na tržišta ne mora više da se oslanja samo na skupe bankarske kredite i druge vidove zaduženja kako bi finansirao razvojne projekte koji će donijeti povećanje profita. Kontrolisano otvaranje preduzeća prema novim investitorima može dovesti do ostvarenja cilja povećanja profita, a da biznis i dalje ostane porodični a nije prezadužen. U regiji jugo-istočne Evrope najčešći oblik otvaranja privatnih preduzeća ide prema unaprijed poznatim investitorima dok se u ostatku Evrope velike količine kapitala prikupljaju putem berzi. Iako je trenutno povjerenje u svjetska tržišta kapitala narušeno ekonomskom krizom koja je zahvatila skoro sva tržišta, i dalje postoje argumenti za korištenje ovog načina prikupljanja kapitala u odnosu na ostale. Ono što je važno jeste da vlasnik preduzeća ima jasan plan zašto i u kojoj mjeri otvara preduzeće, a onda će taj proces donijeti korist kako njemu, tako i svima onima koji se odluče na ulazak u taj biznis.

 

[1] Izvor: http://www.pwc.co.uk/eng/publications/ipo_watch_europe_q2_2010.html

[1] McKinsey&Company, Global Investor Opinion Survey: Key Findings, juli/srpanj 2002.

http://www.mckinsey.com/clientservice/organizationleadership/service/corpgovernance/pdf/globalinvestoropinionsurvey2002.pdf (stranici pristupljeno dana 29.10.2010.)

[2] Izvor: IPO Watch Europe 2009 (Price Water House Coopers): http://www.pwc.co.uk/pdf/ipo_watch_review_2009.pdf (stranici pristupljeno dana 29.10.2010.)

Share: